1602

Ovo je članak o godini 1602.
Milenijum: 2. milenijum
Vjekovi: 16. vijek – 17. vijek – 18. vijek
Decenija: 1570-e  1580-e  1590-e  – 1600-e –  1610-e  1620-e  1630-e
Godine: 1599 1600 1601 – 1602 – 1603 1604 1605
1602. po kalendarima
Gregorijanski 1602. (MDCII)
Ab urbe condita 2355.
Islamski 1010–1011.
Iranski 980–981.
Hebrejski 5362–5363.
Bizantski 7110–7111.
Koptski 1318–1319.
Hindu kalendari
Vikram Samvat 1657–1658.
Shaka Samvat 1524–1525.
Kali Yuga 4703–4704.
Kineski
Kontinualno 4238–4239.
60 godina Yang Voda Tigar
(od kineske Ng.)
Holocenski kalendar 11602.
p  r  u
Podrobnije: Kalendarska era

Godina 1602 (MDCII) bila je redovna godina koja počinje u utorak po gregorijanskom kalendaru odn. redovna godina koja počinje u petak po 10 dana zaostajućem julijanskom kalendaru.

1602 na Wikimedijinoj ostavi

Događaji

  • siječanj - Danilo Frankol je novi kapetan Senja namjesto ubijenog Rabate.
  • januar - Uskoci proturili glasinu da pregovaraju sa sultanom o predaji Senja[1].
  • 14. 2. - Pogubljen jedan od kolovođa Rabatinog ubistva, ali ubrzo dolazi do smirivanja i uskoci se vraćaju u Senj[2].
  • 19. 2. - Umro habsburški vojskovođa Philippe Emmanuel Mercœur, nasljeđuje ga Russworm.
  • 20. 3. - Osnovana Holandska istočnoindijska kompanija (VOC), najjača kompanija na svetu u 17. veku.
  • april - Mlečani uhvatili uskočku barku sa 15 članova posade, četvoricu obesili, ostale poslali na galije[3] (u Senju zbog mletačke blokade izbija glad).
  • 15. 5. - Bartholomew Gosnold je prvi Englez i Evropljanin na Bakalarskom rtu u dan. Masačusetsu.
  • jun - James Lancaster stigao na Sumatru na čelu prve flote engleske Istočnoindijske kompanije.
  • 2. 7. - Giorgio Basta porazio kod Teiușa Mózesa Székelya, vojskovođu Žigmunda Batorija (definitivan kraj Batorijeve vlasti u Erdelju); Sekelj beži u turski Banat.
  • 26. 8. - Grof Juraj Zrinski zamolio nadvojvodu Ferdinanda da mu potčini Srbe u Gomirju (hrvatski sabor sledećeg meseca ga podržava a Zrinski se žali da ga Vlasi tj. Srbi ne priznaju za zemaljskog gospodara i čine štetu kmetovima)[4].
  • 29. 8. - Turci velikog vezira Jemišči Hasan-paše povratili Stolni Biograd.
  • ljeto - Sefer-beg poharao Rečicu[5].
  • listopad-studeni - Russworm zauzeo Peštu i opsjeda Budim; veliki vezir se vratio iz Erdelja pa opsjeda Peštu, vojske se razišle usljed jake hladnoće[6].
  • 8. 11. - Otvorena Bodleian Library (Bodlijeva biblioteka) Univerziteta u Oksfordu.
  • novembar - Sebastián Vizcaíno plovi obalom Kalifornije i daje imena mnogim mestima (npr. San Diego); Martin d'Aguilar će stići do Oregona.
  • decembar? - Uskoci pojačavaju pustošenje sela na turskoj teritoriji, nakon iskrcavanja kod Primoštena[1].
  • 21/22. 12. (11/12. 12. po j.k.) - L'Escalade: građani Ženeve odbranili grad od iznenadnog savojskog napada.

Kroz godinu

  • Lastovska buna protiv dubrovačke vlasti - ugušena je, kolovođe su pobunjene, ali Mlečani dolaze 1603-1606.
  • Sagrađen manastir Gomirje, između Senja i Ogulina.
  • Izgrađena manastirska crkva manastira Blagoveštenje u Ovčarsko-kablarskoj klisuri.
  • Gradi se Sat-kula u Kotoru.
  • Vakufnama Hurema sina Balije sadrži podatke o izgradnji mekteba u Hadži zade Hadži Ahmedovoj mahali u Sarajevu[7].
  • Napušten Medvedgrad.
  • Velika Gorica dobila pravo na sajam.
  • Objavljene Šekspirove "Vesele žene vindzorske".
  • Portugalci proterani s Bahreina, preuzima ga Abas Veliki.
  • Persija i Španija u defanzivnoj alijansi, Abas obrijao osmanlijskog izaslanika, sledeće godine rat.
  • Nastavlja se Ruska glad (1601-03), ataman Hlopko digao seljačku bunu.
  • Izgrađena Smolenska tvrđava (ili Smolenski kremlj).
  • Tommaso Campanella napisao "Grad sunca" (objavljen 1623).
  • Matteo Ricci sa kineskim saradnicima štampao u Pekingu kartu sveta Kunyu Wanguo Quantu ("Mapa bezbroj svetskih zemalja").

Rođenja

Glavni članak: :Kategorija:Rođeni 1602.

Smrti

Glavni članak: :Kategorija:Umrli 1602.
  • 19. 2. - Philippe Emmanuel Mercœur, vojskovođa (* 1558)
  • 22. 3. - Agostino Carracci, slikar (* 1557)
  • travanj - Blaž Đurak, zagrebački kanonik, ratnik
  • 12. 8. - Abu'l-Fazl ibn Mubarak, mogulski vezir i istoričar (* 1551)
  • 25. 9. - Caspar Peucer, reformista (* 1525)
  • ? - Li Zhi, filozof (* 1527)

Reference

  1. 1,0 1,1 Istorija s. n., 311
  2. Klaić, 439
  3. Istorija s. n., 310
  4. Istorija s. n., 460
  5. Klaić, 440
  6. Klaić, 439-440
  7. Sarajevo u osmanskom periodu Arhivirano 2011-05-21 na Wayback Machine-u, sarajevo.ba
Literatura
  • Vjekoslav Klaić, Svezak treći: dio prvi..... Prva knjiga: Doba kraljeva Ferdinanda I., Maksimilijana i Rudolfa (1527-1608) (archive.org)
  • Istorija srpskog naroda, Treća knjiga, prvi tom, Srbi pod tuđinskom vlašću 1537-1699, SKZ Beograd 1993, ISBN 86-379-0383-5