Cikloheksanska konformacija

Molekul cikloheksana u konformaciji stolice. Atomi vodonika u aksijalnim pozicijama su prikazani crveno, dok su oni u ekvatorijalnim pozicijama obojeni plavo.

Cikloheksanska konformacija je svaki od nekoliko trodimenizionih oblika koje molekul cikloheksana može da poprimi uz održavanje integriteta hemijske veze.

Unutrašnji uglovi ravnog pravilnog šestougla su 120°, dok su preferirani uglovi između uzastopnih veza u lancu ugljenika oko 109°, tetraedralni ugao. Stoga cikloheksanski prsten poprima određene neplanarne (izvitoperene) konformacije, koje imaju uglove bliže 109° i nižu energiju od ravnog heksagonalnog oblika. Najvažniji oblici su stolica, polustolica, kada, i uvijena kada.[1] Molekul može lako da prelazi imeđu tih konformacija, i samo dve od njih — stolica i uvijena kada — se mogu izolovati u čistom obliku.

Cikloheksanske konformacije su ekstenzivno izučavane u organskoj hemiji jer su one klasičan primer konformacionog izomerizma i imaju primetan uticaj na fizička i hemijska svojstava cikloheksana.

Reference

  1. Nelson, Donna J.; Brammer, Christopher N. (2011). „Toward Consistent Terminology for Cyclohexane Conformers in Introductory Organic Chemistry”. Journal of Chemical Education (American Chemical Society) 88 (3): 292–294. Bibcode 2011JChEd..88..292N. DOI:10.1021/ed100172k. 

Spoljašnje veze

  • Java applets of all conformations Arhivirano 2009-09-02 na Wayback Machine-u
  • Ring Conformations & Sterioisomers Arhivirano 2010-06-21 na Wayback Machine-u
Cikloheksanska konformacija na Wikimedijinoj ostavi
  • p
  • r
  • u
Tipovi ugljenih hidrata
Opšte:
Aldoza • Ketoza • Piranoza • Furanoza
Geometrija
Cikloheksanska konformacija • Anomer • Mutarotacija
Monosaharidi
Ketotetroze (Dihidroksiaceton) • Aldotrioze (Gliceraldehid)
Ketopentoze (Eritruloza) • Aldotetroze (Eritroza, Treoza)
>6
Višestruki
Biohemijske familije: Ugljeni hidrati (Glikozidi,Alkoholi) • Lipidi (Steroidi,Fosfolipidi,Glikolipidi,Masne kiseline,Tetrapiroli) • Proteini (Aminokiseline,Peptidi,Glikoproteini) • Nukleobaze/Nukleinske kiseline