Dioptra

Dioptra je antički astronomski i geodetski instrument, koji potiče iz 3. veka pne. Imala je oblik cevi kroz koju se gledalo ili, alternativno, šipke sa nišanima s oba kraja, postavljene na stativ. Opremljena uglomerima, njome su se mogli meriti uglovi.

Upotreba

Grčki astronomi su koristili dioptru za merenje položaja zvezda; Euklid i Gemin je pominju u svojim astronomskim delima. U Ptolemejevo vreme (2. vijek pne.) već je bila zastarela kao astronomski instrument, zamenila ju je obručasta sfera.

Ali i dalje je korišćena u zemljemerstvu. Prilagođena toj nameni, dioptra je slična teodolitu, koji potiče iz 16. vijeka. Preciznija je verzija grome.

Dioptra je mogla biti dovoljno prefinjena da bi se uz njenu pomoć npr. probio tunel kroz planinu sa dve suprotne strane. Spekuliše se da je mogla biti korišćena pri gradnji Eupalinijskog akvadukta, velikog inženjerskog poduhvata antičkih vremena, tunela dužine 1036 metara, prokopanog kroz pl. Kastro na grčkom ostrvu Samos u 6. veku pne.. Ali, proučavaoci se ne mogu složiti da li je dioptra postojala u to vreme.

Heronu Aleksandrijskom je pripisana jedna knjiga o gradnji i upotrebi dioptre, koji je opisan kao "jedan od najdomišljatijih inženjera i primenjenih matematičara u istoriji".

Dioptra je dosta korišćena prilikom gradnje akvadukata. Okretanjem zavrtanja na nekoliko delova instrumenata olakšano je vrlo precizno osmatranje.

Dioptra je na kraju prevaziđena i u zemljemerstvu, zamenio ju je teodolit.

Izvori

  • Michael Jonathan Taunton Lewis (2001), Surveying Instruments of Greece and Rome, Cambridge University Press, ISBN 0-521-79297-5
  • Lucio Russo (2004), The Forgotten Revolution: How Science Was Born in 300 BC and Why It Had To Be Reborn, Berlin: Springer. ISBN 3-540-20396-6.
  • Evans, J., (1998) The History and Practice of Ancient Astronomy, pages 34–35. Oxford University Press.

Takođe pogledati

  • Alidada
  • Geodezija

Vanjske veze

(na engleskom:)

  • Michael Lahanas, Heron of Alexandria, Inventions, Biography, Science
  • Nathan Sidoli (2005), Heron's Dioptra 35 and Analemma Methods: An Astronomical Determination of the Distance between Two Cities[mrtav link], Centaurus, 47(3), 236-258
  • Bamber Gascoigne, History of Measurement, historyworld.net
  • Tom M. Apostol (2004), The Tunnel of Samos, Engineering and Science, 64(4), 30-40
  • Sajt o rimskim akvaduktima, pri čijoj je gradnji korišćena i dioptra.
  • p
  • r
  • u
Grčka astronomija
Ličnosti

Akorej  Aglaonika  Agripa  Anaksimandar  Andronik  Apolonije  Arat  Aristarh  Aristil  Atal  Autolik  Bion  Kalip  Kleomed  Kleostrat  Konon  Eratosten  Euktemon  Eudoks  Gemin  Heraklid  Hiketa  Hiparh  Hipokrat  Hipsikle  Menelaj  Meton  Enopid  Filip  Filolaj  Posidonije  Ptolemej  Piteas  Seleuk  Sozigen Aleksandrijski  Sozigen Peripatetičar  Strabon  Thales  Teodosije  Teon Aleksandrijski  Teon iz Smirne  Timoharis

D(j)ela

Almagest  O veličinama i razdaljinama (Hiparh)  O veličinama i razdaljinama (Aristarh)  O nebesima (Aristotel)

Instrumenti

Antikiterski mehanizam  Obručasta sfera  Astrolab  Dioptra  Ekvatorski prsten  Gnomon  Zidni kvadrant  Trikvetrum

Koncepti

Kalipov ciklus  Nebeske sfere  Latitudni krug  Kontra-Zemlja  Deferent i epicikl  Ekvant  Geocentrizam  Heliocentrizam  Hiparhov ciklus  Metonov ciklus  Oktaeteris  Solsticij  Sferična Zemlja  Sublunarna sfera  Zodijak

Pod uticajem/utjecajemUticala/utjecala na

Evropska astronomija  Indijska astronomija  Islamska astronomija