Etna

Etna
[[Datoteka:|center|280px]]
Etna s jugozapada
Visina 3.329 m
Lokacija
Država Italija
Catania (pokrajina)
Najbliža mjesta Messina i Catania
Geologija
Starost oko 500.000 god.
Planinarenje
Prvi uspon nepoznato
Najlakša staza stjenovita
Planinarski domovi Rifugio Sapienza i Piano Provenzana

Etna (latinski: Aetna, sicilijanski: Mongibeddu, talijanski: Etna ili Mongibello) je aktivni stratovulkan u Italiji koji se nalazi na istočnoj obali Sicilije, blizu Messine i Catanije.

Umjentički prikaz erupcije Etne iz 1766. god.

Etna je s više od 3.320 metara nadmorske visine najviši vulkan i najviša planina ispod Alpi u Europi. Pokriva područje od 1.190 km², a oko njega se nalazi 19.237 ha nenaseljenog područja. Na padinama Etne, od široke doline Catanije prema jugu, nalazi se plodno vulkansko tlo koje stanovnici iskorištavaju za vinograde i voćnjake. Iako je često aktivan, vulkan i nije toliko opasan.

Ime joj najvjerojatnije potiče od feničkog attuna, što znači „peć”, iako se prije vjerovalo kako potječe od starogrčkog αἴθω (aitho) što znači „gorim”. Prvi opis erupcije Etne dao je starogrčki povjesničar Diodor Sicilski, dok je starorimski pjesnik Vergilije detaljno opisao, najvjerojatnije iz prve ruke, u svom djelu Eneidi. Zbog česte aktivnosti bila je savršena antičkim piscima koji su je smatrali djelom bogova. Prema starogrčkom mitu Zeus je ispod ove planine zarobio čudovišnog Tifona, ali se vjerovalo i kako se tu nalazi Hefestova kovačnica[1]

Etna iznad Catanije

Etna još uvijek utječe na vulkanologiju, geofiziku i druge znanosti povezane sa zemljom, te predstavlja prirodni laboratorij za proučavanje ekoloških i bioloških procesa, zbog čega je 2013. god. upisana na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Europi[2].

Geografske karakteristike

Etna se nalazi iznad mjesta gdje se susreću Afrička i Euroazijska ploča. Svojom trenutačnom visinom od 3.329 m, koja raste svakom erupcijom, Etna je najviši vulkan i najviši vrh ispod Alpi u Europi; a svojom površinom od 1.190 km² (s promjerom bazaltne površine od 140 km) je ubjedljivo najveći talijanski vulkan; skoro dvostruko veći od slijedećeg po veličini, Vezuva. U Europsko-Sjevernoafričkom području, samo je Teide na Tenerifeu viši i veći[3]. Etna je jedan od najaktivnijih vulkana na svijetu i gotovo konstantno tinja, zbog čega ga je UN ubrajao među 16 najopasnijih vulkana na svijetu, tzv. „Vulkane desetljeća”[4], tako nazvani jer su bili dijelom projekta „Internacionalnog desetljeća zaštite od prirodnih katastrofa”[5].

Geološka historija

Satelitska simka erupcija Etne 2002. god.

Etna je najvjerojatnije nastala prije oko milijun godina erupcijom ispod mora. Prije oko 35.000 godina Etna je ispuštala velike količine lave, te su se ostatci pepela mogli naći i oko Rima, 800 km sjeverno. Najveća erupcija u zadnjih 1000 godina dogodila se 1669. godine kada je izbačeno otprilike 830.000.000 m³ lave. Na južnim obroncima planine pojavljivali su se i jaki zemljotresi koji su najviše pogodili područje Val di Noto. Potpuno je bio uništen zapadni dio grada Catanije, ali i drugih gradova kao što su: Caltagirone, Militello in Val di Catania, Modica, Noto, Palazzolo Acreide, Ragusa i Scicli. Najveće erupcije u zadnjih stotinu godina bile su 1928., 1949., 1971., 1983., 1992. i 2004. godine, dok je posljednja ozbiljnija aktivnost bila od siječnja 2011. do veljače 2012. god.

Izvori

Etna na Wikimedijinoj ostavi
  1. ↑ Kako je naveo Klaudije Elijan u svom djelu Hist. An. xi. 3 (A Dictionary of Greek and Roman biography and mythology, ur. William Smith, 1813.-1893.)
  2. ↑ Sites in Germany and Italy bring to 19 the number of sites inscribed on the World Heritage List this year (en) Preuzeto 26. lipnja 2013.
  3. ↑ Talijanski vulkani (en) Preuzeto 28. lipnja 2013.
  4. ↑ USGS Decade Volcanoes (en) Preuzeto 28. lipnja 2013.
  5. ↑ Rezolucija 236. sa 44. zasjedanja Generalne skupštine UN-a Arhivirano 2009-01-07 na Wayback Machine-u od 22. prosinca 1989. god. (en) Preuzeto 28. lipnja 2013.

Vanjske veze

  • Etna uživo s video kamera oko planine
  • Vulkan Etna, stranice Talijanskog nacionalnog instituta geofizike i vulkanologije (it)
  • p
  • r
  • u

Agrigento (Dolina hramova) • Akvileja • Amalfijska obala • Bazilika Svetog Franje Asiškog i historijski centar Assisija • Botanički vrt u Padovi • Caserta (Palača u Caserti, Vanvitellijev akvadukt, San Leucio) • Castel del Monte • Etruščanske nekropole Banditaccia i Monterozzi • Cilento i Vallo di Diano (Paestum, Velia, samostan u Paduli) • Cinque Terre, Porto Venere i otoci Palmaria, Tino i Tinetto • Crespi d'Adda • Dolomiti (Alpe) • Etna • Liparski otoci • Ferrara • Historijski centar Firence • La Strade Nuove i kompleks Palazzi dei Rolli u Genovi • Langobardska središta u Italiji (Cividale del Friuli, Brescia, Castelsepriou, Spoleto, Campello sul Clitunno, Benevento, Monte Sant'Angelo) • Mantova i Sabbioneta • Sassi i park crkava u stijenama Matere • Medici vile i vrtovi • Torre Civica, Piazza Grande i Katedrala u Modeni • Monte San Giorgio1) • Historijski centar Napulja • Historijski centar Pienze • Katedralni trg u Pisi • Pompeji, Herkulanej i Oplontis (Torre Annunziata) • Prahistorijska naselja sojenica oko Alpa2) • Raetinska pruga1) • Ranokršćanski spomenici u Ravenni (Mauzolej Gale Placidije, Neonov baptisterij, Arijanski baptisterij, Arhiepiskopska kapela, Bazilika Sant'Apollinare Nuovo, Teodorikov mauzolej, San Vitale i Bazilika Svetog Apolinarija u Classi) • Rezidencije Savojske dinastije • Historijski centar Rima uključujući Bazilika Svetog Pavla izvan zidina 3) • Sacri Monti • San Gimignano • Siena • Sirakuza i Pantalica • Su Nuraxi • Santa Maria delle Grazie, Milano • Hadrijanova vila i Villa d'Este (Tivoli) • Trulli Alberobella • Urbino • Crteži doline Val Camonica • Kasnobarokni gradovi visoravni Val di Noto (Caltagirone, Catania, Militello in Val di Catania, Modica, Noto, Palazzolo Acreide, Ragusa, Scicli) • Val d'Orcia • Venecija i njezina laguna • Verona • Vicenza i Paladijeve vile • Villa Romana del Casale (Piazza Armerina)

Italijanska zastava

1) Zajednička svjetska baština Italije i Švicarske  2) Zajedno s pet ostalih alpskih zemalja   3) Zajednička svjetska baština Italije i Vatikana   4) Zajednička svjetska baština Italije, Grčke, Španjolske i Maroka 

Etna na Wikimedijinoj ostavi