Hemijska klasifikacija

Hemijski klasifikacioni sistemi klasifikuju elemente ii jedinjenja na osnovu pojedinih hemijskih funkcionalnih ili strukturnih svojstava. Dok su strukturna svojstva uglavnom zavisna od samih materijala, funkcionalna svojstva i izvedene klasifikacije zavise u određenoj meri od tipa hemijskih interakcija sa partnerima na kojima se funkcija izvršava. Ponekead se koriste drugi kriteriji za formiranje hemijskih taksonomija, poput čisto fizičkih (e.g. molekulska masa), ili pak funkcionalnih svojstava koje su iznad hemijskog nivoa.[1][2]

U nekim sistemima se ukrštaju različiti nivoi, čime se formiraju hijerarhije u kojima se domeni donekle nejasni. Dok su hemijske funkcije tesno zavisne od hemijske strukture, situacija postaje složenija kada se farmakološke funkcije uzmu u obzir, pošto se QSAR ne može razviti koristeći samo strukturne veličine.

Fiziko-hemijska klasifikacija

Hemijska jedinjenja se mogu klasifikovati

  • po molekulskoj masi
  • po naelektrisanju: nenaelektrisana, pozitivno, negativno, parcijalno naelektrisana
    • formalno naelektrisanje, oksidaciono stanje
  • rastvorljivost
  • pH vrednost

Vidi još

Reference

  1. A.R. Leach, V.J. Gillet: An Introduction to Chemoinformatics. Springer, 2003, ISBN 1-4020-1347-7
  2. Gasteiger J.(Editor), Engel T.(Editor): Chemoinformatics : A Textbook. John Wiley & Sons, 2004, ISBN 3-527-30681-1

Spoljašnje veze

  • Chemical Entities of Biological Interest
  • p
  • r
  • u
Funkcionalne grupe

Alkohol  Aldehid  Alkan  Alken  Alkin  Amid  Amidin  Amin  Azo jedinjenje  Derivat benzena  Karboksil  Cijanat  Disulfid  Estar  Etar  Haloalkan  Hidrazon  Imid  Imin  Izocijanid  Izocijanat  Izonitril  Izotiocijanat  Karbamat  Keton  Organofosfor  Oksim  Nitril  Nitro  Nitrozo  Peroksid  Fosfonit  Fosfonat  Derivat piridina  Sulfon  Sulfonska kiselina  Sulfoksid  Tiocijanat  Tioestar  Tioetar  Tiol

Vidi isto Hemijska klasifikacija