Tarragona

Za ostala značenja, vidi Tarragona (razvrstavanje).
Tarragona
Srednjovjekovni dio grada Tarragone
Srednjovjekovni dio grada Tarragone
Srednjovjekovni dio grada Tarragone
Zastava Tarragone
Zastava
Grb Tarragone
Grb
Koordinate: 41°06′N 1°14′W / 41.100°N 1.233°W / 41.100; -1.233
Država Španjolska
Autonomna zajednica Katalonija
Pokrajina Tarragona
Tárraco 5. st. pr. Kr.
Osnivač Feničani
Nazvan po citadela (tarchon)
Vlast
 - Gradonačelnik Josep Fèlix Ballesteros (PSOE)
Površina
 - Ukupna 55,60 km²
Visina 68 m
Stanovništvo (2012.)
 - Grad 130.323
 - Gustoća 2.300,00 stanovnika/km²
Vremenska zona Srednjeeuropsko vrijeme (UTC+1)
 - Ljeto (DST) Srednjeeuropsko ljetno vrijeme (UTC+2)
Poštanski broj 43001 - 43008
Pozivni broj +34 + (Tarragona)
Službene stranice
http://www.tarragona.cat

Tarragona je grad u istoimenoj španjolskoj provinciji Tarragona, na južnoj obali španjolske autonomne zajednice Katalonije. Ovaj drevni grad na Sredozemlju je od srednjeg vijeka, pa sve do 20. stoljeća bio glavnim gradom povijesne pokrajine Vegueria de Tarragona. Stanovništvo šireg gradskog područja je 2009. godine bilo 675.921 stanovnika.

Tarragona ima veliku luku i Sveučilište Rovira i Virgili, ali najveće gospodarsko središte čini kemijska industrija u njegovoj okolici. Mnoge njene plaže su ocijenjene plavom zastavom, a u njegovoj blizini se nalaze ljetovalište Salou i tematski park Port Aventura, jedan od najvećih u Europi. Gradska zračna luka Reus nalazi se samo nekoliko kilometara od središta grada, u naselju Reus u općini Tarragona.

Panorama Tarragone
Panorama Tarragone

Rimske ruševine grada (arheološki kompleks Tárraco) zaštitio je UNESCO i stavio ih na popis mjesta svjetske baštine u Europi.

Povijest

Prema nekim izvorima grad su osnovali Feničani koji su ga nazvali 'Tarchon što na feničanskom jeziku znači utvrda. Ime je dobio zbog svog strateškog položaja na brdu visokom oko 200 metara, na rijeci Francolí, u mediteranskom zaljevu između Pireneja i rijeke Ebro.

Utvrdili su ga i proširili rimski generali, braća Scipio (Publije i Gnaeus), u 3. st. pr. Kr. koji su ga koristili kao tvrđavu protiv Kartažana. U Rimskom Carstvu grad se punim imenom zvao Colonia Iulia Urbs Triumphalis Tárraco (grčki: Ταρρακών) i bio je upravno i sudsko sjedište provincije Hispania Tarraconensis. Livije u 1. st. pr. Kr. spominje njegovu luku, a prema Eratostenu imao je pomorsku postaju s cestom. Car August je prezimio u ovom gradu nakon osvajanja Kantabrije, što je obelježeno s nekoliko latinskih natpisa, ali i svečanim nazivom koji je dodijeljena gradu: Colonia Victrix Togata i Colonia Julia Victrix Tarraconensis. Grad je kovao svoj novac i smatrao se najbogatijim na obali, jednakim gradu Carthago Nova (današnja Kartaga). Pjesnik Marcijal je opjevao njegove plodne doline prepune vinovih loza i osunčane obale.

Grad je imao burnu prošlost, tako da se i danas na području grad nalaze brojni ostaci iz davnih vremena. Nažalost, stare građevine su kroz povijest poslužile stanovnicima kao izvor građevinskog materijala, tako da su mnoge znatno oštećene (npr. Amfiteatar u Tarragoni).

Znamenitosti

Arheološki kompleks Tarraco
Svjetska baštinaUNESCO
 Španjolska
Registriran:2000. (24. zasjedanje)
Vrsta:Kulturno dobro
Mjerilo:ii, iii
Ugroženost:no
Referenca:UNESCO

Starorimski arheološki lokalitet Tárraco nalazi se na UNESCOvom popisu svjetske baštine od 2000. godine. Zaštićeni spomenici su:

  • Kiklopske zidine su većinom izgrađene prije dolaska Rimljana, a od rimskih zidina sučvana su dva portala Portal del Roser i Portal de Sant Antoni.
  • Pilatova kuća (Cuartel de Pilatos) je najverojatnije palača cara Augusta, koja je u 19. st. služila kao zatvor.
  • Amfiteatar Circus (slika desno) potječe iz 2. st. i nalazi se uz samu morsku obalu. Nakon rimske propasti služio je kao izvor kamenja za mnoge srednjovjekovne građevine, te su od njega ostali samo neki dijelovi. On je dug 450 m i njegovi sačuvani dijelovi su uz trg Plaça de la Font.
  • U gradu se nalaze i brojni latinski i feničanski natpisi na kamenim pločama, skinute s nekih drevnih građevina i iskorištene za gradnju drugih.
  • Akvedukt u Tarragoni ili Aqüeducte de les Ferreres koji premošćuje dolinu 4 km sjeverno izvan grada u malo boljem je stanju. Dug je 217 m, a najviši lukovi su visoki 26 m.
  • Na Aurelijevoj cesti, 6 km istočno od grada nalazi se monumentalni nadgrobni spomenik "Toranj Scipijevih", premda nema dokaza da su Scipijevi sahranjeni tu.
  • Ostali sačuvani spomenici su: rimski forum, citadela ili kaptol, slavoluk Sure ili Bare, te mnogi manji spomenici koji se danas čuvaju u Arheološkom muzeju.
  • Amfiteatar u Tarragoni
    Amfiteatar u Tarragoni
  • Toranj Scipijevih
    Toranj Scipijevih
  • Portal sv. Antuna na rimskim zidinama
    Portal sv. Antuna na rimskim zidinama
  • Akvedukt u Tarragoni
    Akvedukt u Tarragoni

Ostale znamenitosti Tarragone su:

  • Katedrala u Tarragoni iz 12. i 13. stoljeća izgrađena je u kombinaciji romaničkih i gotičkih elemenata.
  • Konvikt Klarisa se nalazi uz rimske zidine.
  • Konvikt Dominikanaca je danas gradska vijećnica.
  • Arhepiskopalna palača je izgrađena na mjestu antičkog kaptola od kojega je sačuvan jedan toranj. Obnovljena je u 19. stoljeću.
  • Sjemenište sv. Pavla i sv. Tecle osnovao je nadbiskup Gaspar de Cervantes 1570. god. u duhu Trentskog koncila. Prošireno je u 19. stoljeću, a Papa Lav XIII. ga je uzvisio na razinu pontifikalnog sveučilišta.
  • Samostan Poblet iz 1151. god. nalazi se 50 km sjeverno od grada, a značajan je kao mauzolej Aragonskih kraljeva.

Događanja

Ljudski toranj za vrijeme Santa Tecla festivala 2009. god.
  • Festival Santa Tecla, koji se održava od 15. do 24. rujna se slavi od 1321. godine i smatra se državnom turističkom manifestacijom. Popular Retinue je živa katalonska baština koja se sastoji od paradnih plesova, bestijarija, plesnog pjevanja i natjecanja u gradnji tornjeva od ljudskih tjelesa.
  • Karneval u Tarragoni je jedan od najvećih u Španjolskoj.
  • Internacionalni dixieland festival s oko 25 glazbenih sastava i 100 koncerata tjedan-dva prije Uskrsa.
  • Tarraco Viva, kostimirano oživljavanje rimske kulture, od rimskih legija do svakodnevnice Rimljana. Održava se svake godine od 10. do 20. svibnja.
  • Međunarodno natjecanje u vatrometu šest internacionalnih pirotehničkih tvrtki. Službena stranica
  • Festival Sant Magí, od 15. do 19. kolovoza.

Tarragona je također španjolski kandidat za europski glavni grad kulture 2016. godine.

Gradovi prijatelji

Tarragona je zbratimljen sa slijedećim gradovima:

Vanjske veze

  • Virtualni obilazak Tarragone[mrtav link]
  • Fotografije Tarragone
  • Livius.org: Rimska Tarragona Arhivirano 2010-07-02 na Wayback Machine-u
Ostali projekti
U Wikimedijinoj ostavi ima još materijala vezanih za: Tarragona
  • p
  • r
  • u
Više od 1.000.000 stanovnika
Madrid ††   Barselona
Između 500.000 i 1.000.000 stanovnika
Valensija   Sevilja   Saragosa   Malaga
Između 200.000 i 500.000 stanovnika
Mursija   Palma de Majorka   Las Palmas de Gran Kanarija   Bilbao   Alikante   Kordova   Valjadolid   Vigo   Hihon   La Korunja   Vitorija   Granada   Elče   Ovijedo   Santa Kruz de Tenerife   Kartahena   Herez de la Frontera
Između 100.000 i 200.000 stanovnika
Pamplona   Almerija   San Sebastijan   Santander   Kasteljon de la Plana   Burgos   Albasete   Salamanka   Logronjo   Uelva   Badahoz   Taragona   Ljeida   Marbelja   Leon   Kadiz   Mataro   Haen   Alhesiras   Orense   Reus
Sedišta pokrajina u Španiji
Albasete (S)   Barselona   Valensija   Valjadolid   Vitorija   Kartahena (S)   Kordova (S)   Las Palmas de Gran Kanarija   Logronjo   Madrid   Melilja   Merida   Mursija   Ovijedo   Palma de Majorka   Pamplona   Santa Kruz de Tenerife   Santander  Santijago de Kompostela   Saragosa   Sevilja  Seuta   Toledo
†† Glavni grad države, . . . Sedišta pokrajina u Španiji . . . predgrađa većih gradova sa preko 100 hiljada st. nisu unešena u spisak . . . (S) - sudsko sedište pokrajine
  • p
  • r
  • u
Materijalna baština
Univerzitet i historijska župa Alcalá de Henares   Alhambra, Generalife i Albayzin u Granadi   Špilja Altamira i paleolitska umjetnost sjeverne Španije   Mudéjar arhitektura u Aragonu   Kulturni krajolik Aranjuez   Arheološki lokalitet Atapuerca   Stari grad Ávila s crkvama izvan zidina (extra muros)   Palau de la Música Catalana i Hospital de Sant Pau u Barceloni   Biskajski most   Katedrala u Burgosu   Stari grad Cáceres   Historijski centar Cordobe   Zidine historijskog grada Cuenca   Doñana   Zasad palmi (Palmeral) u Elcheu   El Escorial   Paleolitska umjetnost Foz Côa i Siega Verde 1)   Nacionalni park Garajonay   Djela Antonija Gaudíja   Herkulesov toranj   Ibiza (bioraznolikost i kultura)   Las Médulas   Llotja de la Seda (Postaja za razmjenu svile) u Valenciji   Rimske zidine Luga   Arheološki kompleks Mérida   Pyrénées-Monte Perdido 2)   Spomenici Kraljevine Asturije u Oviedu i okolici   Put Svetog Jakova 2)   Samostan Poblet   Špiljska umjetnost iberijskog mediteranskog bazena   Stari grad Salamanca   San Cristóbal de La Laguna   Samostani San Millán Yuso i Suso   Kraljevski samostan Santa Maria de Guadalupe   Stari grad Santiago de Compostela   Stari grad Segovia s akveduktom   Kulturni krajolik gorja Serra de Tramontana   Katedrala, Alcázar i Archivo de Indias u Sevilli   Arheološki kompleks Tàrraco   Nacionalni park Teide   Stari grad Toledo   Renesansni spomenički kompleksi Úbeda i Baeza   Katalonske romaničke crkve doline Vall de Boi


Španska zastava
Misterij Elxa   Flamenko   Katalonski ljudski tornjevi   Festival la Mare de Déu de la Salut u Algemesí  Mediteranska prehrana3)   Festival Petum u Bergi   Sibilina pjesma na Majorci   Zviždući jezik Silbo Gomero s kanarskog otoka La Gomera   Sokolarstvo4)   Sudovi za navodnjavanje sredozemne obale

1) Zajedno s Portugalom  2) Zajedno s Francuskom  3) Zajednička svjetska baština Italije, Grčke, Španije i Maroka  4) Nematerijalna svjetska baština više zemalja [1] 

Normativna kontrola Uredi na Wikidati
  • WorldCat identiteti
  • VIAF: 125477265
  • LCCN: n79054097
  • GND: 4059081-1
  • SUDOC: 197776280
  • NKC: ge138037
  • BNE: XX450705