Västergötland

Västergötland


U sastavu	Švedske
Upravni oblik	pokrajina
Površina	16676 km²

Stanovništvo	1.238.845
Gustoća	74 stanovnika na km²

Västergötland je jedna od 25 švedskih historijskih pokrajina (švedski: landskap) na jugozapadu zemlje, koja danas više nema nikakvu administrativnu funkciju, ali se njeni stanovnici još uvijek identificiraju sa njom.

Geografske karakteristike

Västergötland se prostire na jugozapadu zemlje, između jezera Vättern i Vänern. Omeđen pokrajinama Värmland sa sjevera, Närke sa istoka, Småland i Halland na jugu, Bohuslän na zapadu i Dalsland na sjeverozapadu.^[1] Pokriva teren od 16 676 km²^[2] na kom živi 1,238,845 stanovnika.

Iako samo malim dijelom izlazi na more, kod Göteborga - grada koji je izuzetno značajan za zemlju, jer je on najveća švedska luka i drugi po veličini grad u zemlji.^[1]

Danas administrativno podpada pod grofovije Västra Götaland i djelomično Halland, Jönköping i Örebro.^[2].

Teren Västergötlanda varira od šumovitih uzvisina na jugu, do brdovitog centra i sjevera^[1] gdje leži najviši vrh - Galtåsen visok 361,5 metara.^[2]

Privreda

Poljoprivreda je dominantna u sjevernom dijelu pokrajine, na tim plodnim ravnicama se uglavnom uzgaja raž, pšenica i zob. Industrija je važna za ekonomiju pokrajina, a koncentrirana je oko Göteborga, Boråsa i Vänersborga. Vodeće industrijske grane su brodogradnja, ribarstvo, kamenolomi, šećerane, proizvodnja tekstila, papira, porculan i šibica. ^[1]

Ostali važni gradovi su Trollhättan, Skara, Mölndal, Lidköping i Skövde.^[1]

Izvori

↑ ^1,0 ^1,1 ^1,2 ^1,3 ^1,4 „Västergötland” (engleski). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 18. 04. 2015.
↑ ^2,0 ^2,1 ^2,2 „Västergötland” (švedski). Johmenvisst. Pristupljeno 18. 04. 2015.