Völklingen
Felklingen Völklingen | |
---|---|
| |
Grb | |
Osnovni podaci | |
Država | Njemačka |
Gradonačelnik | Klaus Lorig (CDU) |
Savezna država | Sarland |
Stanovništvo | |
Stanovništvo | 40.086[1] |
Gustina stanovništva | 598 st./km² |
Geografija | |
Koordinate | 49°15′00″N 6°50′00″E / 49.25°N 6.83333°E / 49.25; 6.83333 |
Vremenska zona | UTC+1, ljeti UTC+2 |
Nadmorska visina | 182–328 m |
Površina | 67,1 km² |
Felklingen Felklingen (Njemačke) | |
Ostali podaci | |
Poštanski kod | 66333 |
Pozivni broj | 06898,06802 |
Registarska oznaka | VK |
Web-stranica | www.voelklingen.de |
Völklingen je grad u njemačkoj pokrajini Saarland, oblast Saarbrücken, na samoj granici s Francuskom, na rijeci Saar, oko 10 km zapadno od Saarbrückena.
Grad je najpoznatiji po svojoj industrijskoj prošlosti i željezari (Völklinger Hütte).
Povijest
Grad se prvi put spominje u jednom memorandumu iz 822. god. kao Fulcolingas. Tijekom Tridesetogodišnjeg rata gradu je izgubio oko 84% svojih stanovnika. Od 1679. do 1697. god. okupirao ga je francuski kralj Luj XIV. i pripojio županiji Saarbrücken. Nakon toga, ponovo dominira grof Saarbrückena. Nakon mira u Campoformidu (1797.), poput ostalih njemačkih područja zapadno od Rajne, pripada Francuskoj. Nakon Napoleonova poraza kod Waterlooa u 1815. god. Völklingen postaje dio Pruske.
U blizini postojećih ležišta željeza i ugljika, u 19. st. dolazi do rane industrijalizacije. Godine 1918., grad su ponovno okupirale francuske trupe. Na referendumu, 13. siječnja 1935., 89,8% stanovnika je glasalo za pripajanje njemačkoj pokrajini Saarland. Tijekom Drugog svjetskog rata okupirali su ga Saveznici 1945. god. što je ponovno dovelo do francuske uprave. God. 1955., stanovnici ponovno glasaju za pripojenje Njemačkoj. U rudarskoj nesreći 1962. god. poginulo je 299 radnika. U srpnju 1986. god. zatvorena je Željezara Völklingen, koja je 1995. god. upisana kao UNESCO-ova svjetska baština.
U novije vrijeme, postoje zajedljivi komentari kako grad još uvijek ima Adolfa Hitlera i ratnog zločinca Hermanna Röchlinga kao počasne građane. To je zbog toga što ekstremno desna stranka NPD redovito ima veliki izborni uspjeh u gradu.
Željezara u Völklingeru
Željezara u Völklingeru je središnje mjesto europskog industrijske baštine i kao takvo je upisana na UNESCOv popis mjesta svjetske baštine u Europi 1994. god.
Njena povijest seže u 1873. god. kada je Julius Buch započeo graditi kompleks za proizvodnju čelika u blizini Vöklingena, na obali rijeke Saar. Kako ovi planovi nisu dovršeni, 1881. god., Carl Röchling započinje novi kompleks i dvije godine kasnije započela je raditi prva talionica. God. 1986., željezara je zatvorena.
Željezara je dans muzej, a Ferrodrome je interaktivni znanstveni centar koji je posvećen proizvodnji željeza. Posjetiteljima je dozvoljen obilazak postrojenja, a u velikim tvorničkim dvoranama postavljaju se i privremene izložbe s raznom tematikom, pa čak i glazbeni koncerti.
Međunarodna saradnja
Mjesto | Država | Vrsta saradnje | Od |
---|---|---|---|
Les Lilas | Francuska | partnerstvo | 1984. |
Forbah | Francuska | partnerstvo | 1964. |
Ar sir Mozel | Francuska | partnerstvo | 1973. |
Izvor[2] |
Reference
Literatura
- Berger, Dieter (1999). Geographische Namen in Deutschland. Bibliographisches Institut. ISBN 3411062525.
- Fulbrook, Mary (1991). A Concise History of Germany. Cambridge University Press. ISBN 978-0-521-36836-0.
- Gareth, Shaw (2011). Urban Historical Geography: Recent Progress in Britain and Germany (Cambridge Studies in Historical Geography) (Reprint edition izd.). Cambridge University Press. ISBN 0521189748.
- Home, William R.; Pavlovic, Zoran (2007). Germany (Modern World Nations) (2 ed. izd.). Chelsea House Pub. ISBN 0791095126.
- Hamm, Ingrid; Werding, Martin; Seitz, Helmut (3540681353). Demographic Change in Germany (8. izd.). New York: Springer-Verlag. ISBN 2007.
- Berghahn, V. R. (2004). Modern Germany: Society, Economy and Politics in the Twentieth Century (2. izd.). Cambridge University Press. ISBN 0521347483.
- Jähnig, Bernhart; Biewer, Ludwig (1991). Kleiner Atlas zur deutschen Territorialgeschichte (2. izd.). Bonn: Kulturstiftung der Deutschen Vertriebenen. ISBN 3885570963.
- Dornbusch, Joachim; Aner, Ekkehard (1997). Grosser Atlas zur Weltgeschichte. Braunschweig: Westermann. ISBN 3075095206.
Vidi još
- Njemačka
- Njemačke pokrajine
- Popis gradova u Njemačkoj
- Nemački jezik
- Nemci
- Institucije Savezne Republike Nemačke
Vanjske veze
Portal Nemačka Deo Vikipedije posvećen temama vezanim za Nemačku. |
- Željezara u Völklingeru Arhivirano 2011-06-06 na Wayback Machine-u
- UNESCOva stranica o Željezari u Völklingeru
- Zvanični sajt opštine (de)
- Nem. Savezni zavod za statistiku (de)
- Stalna konferencija gradova i opština (de)
- KommOn - Informacioni sistem gradova, opština i okruga. (de)
- p
- r
- u
Aachenska katedrala • Dvorci Augustusburg i Falkenlust u Brühlu • Bamberg • Bauhaus i Škola umjetničkih zanata u Weimaru • Spomenici u Berlinu (Muzejski otok, Dvorci i parkovi u Berlinu i Stambena naselja berlinske moderne) • Bremenska gradska vijećnica i Bremenski Roland • Dessau-Wörlitzersko vrtno carstvo • Kultivirana pokrajina drezdenskog dijela doline Elbe 1) • Tvornica Fagus u Alfeldu • Fürst-Pückler park u Bad Muskau 2)• Katedrala u Hildesheimu i Crkva sv. Mihovila u Hildesheimu • Kölnska katedrala • Limes Germanicus (Gornjogermanska i raetinska granica Rimskog Carstva) 3)• Opatija Lorsch • Hanzeatski grad Lübeck s gradskim vratima Holstentor • Markgrofovska opera u Bayreuthu • Mjesta Martina Luthera u Eislebenu i Wittenbergu • Opatija Maulbronn • Drevni kop Messel • Dvorci i vrtovi Potsdama i Berlina (Dvorac Sanssouci, Babelsberg, Cecilienhof) • Prahistorijska naselja sojenica oko Alpa4) • Zavjetna crkva, dvorac i stari dio grada Quedlinburga • Gornja dolina srednje Rajne između Koblenza i Bingena • Rudnik Rammelsberg i stari dio grada Goslara • Stari dio grada Regensburga • Samostanski otok Reichenau • Historijske gradske jezgre Stralsunda i Wismara • Karpatske i njemačke prašume bukve 5) • Katedrala u Speyeru • Spomenici u Trieru (Porta Nigra, Amfiteatar u Trieru, Kaiserthermen, Konstantinova bazilika u Trieru, Barbarine terme, Rimski most u Trieru, Igelski stup, Trierska katedrala i Gospina crkva u Trieru) • Željezara u Völklingenu • Waddensko more 6) • Dvorac Wartburg • Klasicistički Weimar • Hodočasnička crkva u Wiesu • Park Wilhelmshöhe • Würzburška rezidencija s vrtom i rezidencijalnim trgom • Stari rudnici Industrijski kompleks Zollverein u Essenu