Paraboloid

Parabolod

U geometriji, paraboloid je kvadratna površina koja ima tačno jednu osu simetrije i nema centar simetrije. Termin "paraboloid" izveden je od parabole, što se odnosi i na konusni presjek koji ima slično svojstvo simetrije.[1]

Paraboloid je geometrijska površina koja nastaje rotacijom parabole po njenoj osi.

Paraboloid

Paraboloid je geometrijska površina drugog reda. Postoje dve vrste paraboloida: eliptični i hiperbolički.

Eliptični paraboloid

Eliptični paraboloid.

Eliptični paraboloid je telo čija je baza eliptičnog oblika i ima minimalnu ili maksimalnu tačku.

Algebarski model Eliptični paraboloid s vrhom u tački [ x 0 , y 0 , z 0 ] {\displaystyle [x_{0},y_{0},z_{0}]} i ravni simetrije paralelnim s ravni x = 0 {\displaystyle x=0} i y = 0 {\displaystyle y=0} ima jednačinu: z z 0 = ( x x 0 ) 2 2 p + ( y y 0 ) 2 2 q {\displaystyle z-z_{0}={\frac {{(x-x_{0})}^{2}}{2p}}+{\frac {{(y-y_{0})}^{2}}{2q}}}

gde je p q > 0 {\displaystyle pq>0}

Rotacioni paraboloid

Rotacioni paraboloid je telo koje nastaje rotacijom parabole oko sopstvene ose i kruga koji čini bazu tela. Algebarski model Rotacioni paraboloid sa vrhom u tački [ x 0 , y 0 , z 0 ] {\displaystyle [x_{0},y_{0},z_{0}]} je specijalan slučaj eliptičnog parabolida, za koji važi da je p = q {\displaystyle p=q} , to znači za rotacioni paraboloid sa osom rotacije paralelnoj sa osom z važi: 2 p ( z z 0 ) = ( x x 0 ) 2 + ( y y 0 ) 2 {\displaystyle 2p(z-z_{0})={(x-x_{0})}^{2}+{(y-y_{0})}^{2}}

Volumen rotacionog paraboloida: V = 1 2 π ρ 2 h {\displaystyle V={\frac {1}{2}}\pi \rho ^{2}h} gde je ρ {\displaystyle \rho } poluprečnik kružne baze i h {\displaystyle h} je visina paraboloida

Hiperbolički paraboloid

Hiperbolički paraboloid.

Algebarski model Hiperbolički paraboloid sa vrhom u tački [ x 0 , y 0 , z 0 ] {\displaystyle [x_{0},y_{0},z_{0}]} i ravni simetrije paralelne sa ravni x = 0 {\displaystyle x=0} i y = 0 {\displaystyle y=0} ima jednačinu: z z 0 = ( x x 0 ) 2 2 p ( y y 0 ) 2 2 q {\displaystyle z-z_{0}={\frac {{(x-x_{0})}^{2}}{2p}}-{\frac {{(y-y_{0})}^{2}}{2q}}}

gde je p q > 0 {\displaystyle pq>0}

Osobine

U oblasti hiperboličkog paraboloida postoje dva sistema pravih, pri čemu svaka prava jednog sistema preseca svaku pravu drugog sistema, ili proizvoljne dve prave jednog sistema se mimoilaze. Za paraboloid sa centrom u tački [ 0 , 0 , 0 ] {\displaystyle [0,0,0]} mogu se oba sistema pravih zapisati kao

k 1 ( x 2 | p | + y 2 | q | ) = p | p | k 2 z {\displaystyle k_{1}\left({\frac {x}{\sqrt {2|p|}}}+{\frac {y}{\sqrt {2|q|}}}\right)={\frac {p}{|p|}}k_{2}z}
k 2 ( x 2 | p | y 2 | q | ) = k 1 {\displaystyle k_{2}\left({\frac {x}{\sqrt {2|p|}}}-{\frac {y}{\sqrt {2|q|}}}\right)=k_{1}}


k 1 ( x 2 | p | y 2 | q | ) = p | p | k 2 z {\displaystyle k_{1}\left({\frac {x}{\sqrt {2|p|}}}-{\frac {y}{\sqrt {2|q|}}}\right)={\frac {p}{|p|}}k_{2}z}
k 2 ( x 2 | p | + y 2 | q | ) = k 1 {\displaystyle k_{2}\left({\frac {x}{\sqrt {2|p|}}}+{\frac {y}{\sqrt {2|q|}}}\right)=k_{1}}

Референце

  1. ^ "Thomas' Calculus 11th ed.", Thomas George B., Maurice D. Weir, Joel Hass, Frank R. Giordiano, 2005., publisher= Pearson Education, Inc.

Spoljašnje veze

Paraboloid на Викимедијиној остави.
Нормативна контрола Уреди на Википодацима
Државне
  • Израел
  • Сједињене Државе
Остале
  • Енциклопедија Британика