Istahr

Istahr na mapi Farsa
Istahr
Istahr
class=notpageimage|
Istahr na karti pokrajine Fars

Istakhr (perz. استخر) je bio starovjekovni grad u pokrajini Fars u južnom Iranu[1], pet kilometara sjeverno od Perzepolisa[2]. Najveći procvat iranski grad doživio je u ahemenidsko i sasanidsko doba.

Historija

Glavni članak: Historija Irana

Najstariji arheološki pronalasci iz okolice grada datiraju iz 4. milenijuma pne., odnosno iz ranog brončanog doba. U doba perzijske dinastije Ahemenida grad se nalazio svega pet kilometara od glavnog grada Perzepolisa, odnosno 30-ak kilometara od bivše metropole Pasargada. Iz tog razdoblja pronađeni su ostaci karakterističnih perzijskih stupova sa životinjskim kapitelima[3]. Nakon Aleksandrovog pohoda na Perzijsku Monarhiju grad je razoren, no kasnije je oživio u doba Seleukida koji su ga koristili kao kovnicu, te Parta. Dolaskom dinastije Sasanida koju je uspostavio Ardašir I., Istakhr postaje glavnim gradom Sasanidske Monarhije, no taj status kasnije gubi prebacivanjem sjedišta moći u Ktezifont. Dobro utvrđeni grad se uspio oduprijeti muslimanskim napadima 644. godine, no šest godina kasnije je osvojen i razoren[3]. Kasnije je obnovljen, no vremenom gubi važnost u korist obližnjeg Širaza. Danas postoje samo ruševine grada, te ostaci zidina veličine 1400 x 650 metara i jarka koji je bio spojen s rijekom Pulvar[3]. Moderni naziv grada Taht-e Tavus znači paunov tron.

Veze

Izvori

  1. Istakhr (Livius.org)
  2. „Orijetnalni institut iz Chicaga - Istakhr”. Arhivirano iz originala na datum 2010-06-10. Pristupljeno 2010-04-30. 
  3. 3,0 3,1 3,2 „Istakhr (Livius.org)”. Arhivirano iz originala na datum 2011-05-14. Pristupljeno 2010-04-30. 

Vanjske veze

  • Istakhr, opis i fotografije, Livius.org Arhivirano 2011-05-14 na Wayback Machine-u
  • Britannica enciklopedija: Istakhr
  • Istakhr, Orijentalni institut sveučilišta u Chicagu Arhivirano 2010-06-10 na Wayback Machine-u
  • Satelitski prikaz lokacije (Google Maps)
  • Arheološka istraživanja Istakhra Arhivirano 2007-10-10 na Wayback Machine-u
  • p
  • r
  • u
Historijski stilovi
perzijski / parsi (800–300 pne.) • partski / parti (300 pne.–700) • horasanski / horasani (700–1000) • rajski / razi (1000–1300) • azarski / azari (1300–1500) • isfahanski / isfahani (1500–1925)
Arhitektonski periodi
Drevni: elamski (3200–539 pne.) • medijski (728–550 pne.) • ahemenidski (550–330 pne.) • seleukidski (312–247 pne.) • partski (247 pne.–224) • sasanidski (224–651)
Islamski: samanidski (819–999) • bujidski (934–1055) • gaznavidski (963–1187) • guridski (1148–1215) • seldžučki (1037–1194) • ilhanidski (1256–1335) • timuridski (1370–1507) • safavidski (1501–1736) • kadžarski (1785–1925)
Reprezentativni gradovi
Anšan • AmolArdabilBalhBamBuharaDamganDerbentDura-EuroposEkbatanaFiruzabadGazniGurgandžHatraHekatompilHeratIsfahan • Istahr • JazdKašanKazvinKomKtezifontMaragaMašhadMerv • Nisa • NišapurPasargadPerzepolis • Raj • ŠahrisabzSamarkandSultanijaŠirazŠuštarSuzaTabrizTaht-e SulejmanTeheranZandžan • Zarandž
Objekti i elementi
Ab-anbar • Andaruni • AjvanBazar • Biruni • Čahar-bag • Džamija • Gonbad • Hašt-behešt • Hašti • Hovz • Imamzade • Jakčal • KanatKaravansaraj • Kuče • Pandždari • Sahn • Stup • Šabestan • Talar • TekijaVjetrohvatVrtovi
Srodne teme
Umjetnost • Urbanizam • Islamska arhitektura • Moderna arhitektura (1925–2024)
Popisi
Arhitekti • Gradovi (planiranihistorijske prijestolnice) • Ab-anbari • Bazari • Crkve • Džamije • Imamzada • Karavansaraji • Kupole • Mauzoleji • Mostovi • Palače • Sinagoge • Stadioni • Tornjevi • Utvrde • Vrtovi