Ali Podrimja

Ali Podrimja (Đakovica, 28. august 1942 – Lodève, Francuska, 21. jul 2012) bio je kosovski pjesnik albanske narodnosti.^[1]

Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Prištini diplomirao je albanski jezik i književnost. Bio je urednik u izdavačkoj kući Rilindja (sh. Sloboda). Smatra se jednim od najplodnijih suvremenih albanskih književnih stvaralaca. Objavio je zbirke pjesama: Zov (alb. Thirrje, 1961), Rupci pozdrava (alb. Shamijat e përshëndetjeve, 1963), Lijepa bol (alb. Dhimbë e bukur, 1967), Sampo (1969), Sjena zemlje (alb. Hija e tokës, 1971), Torzo (1971), Glagol (alb. Folja, 1973), Credo (1976), Poema (1981), Ravnoteža (alb. Drejtpeshimi, 1981), Ljum, Ljumi (alb. Lum, Lumi, 1982) i mnoge druge.^[1]

Kao autor više od desetak zbirki uvjerljivih i asertivnih pjesama od 1961. godine, Podrimja je prepoznat na Kosovu i u samoj Albaniji kao jedan od vodećih i inovativnih pjesnika. Mnogi ga, zapravo, smatraju najtipičnijim predstavnikom moderne albanske poezije na Kosovu, a zasigurno je kosovski pjesnik s najširom međunarodnom reputacijom.^[2] Podrimjina prva zbirka elegičnij pjesama, Thirrje (sh. Zov, Priština 1961), objavljena je dok je još bio u srednjoj školi u Đakovici. Kasnije zbirke uvode nove elemente pjesnikovog repertoara, sklonost simbolima i alegoriji, otkrivajući ga kao zrelog simbolista koji je lako kreće u širokom spektru rima i metara.^[2] Početkom 1980-ih objavio je maestralnu zbirku Lum, Lumi (sh. Ljum, Ljumi, Priština, 1982), koja je označila prekretnicu ne samo u njegovom vlastitom radu već i u suvremenom kosovskom pjesništvu u cjelini. Ova besmrtna počast pjesnikovom mladom sinu Ljumi, koji je umro od raka, uvela je egzistencijalističku zaokupljenost dilemom bića, s elementima samoće, straha, smrti i sudbine.^[2]

Ipak, Ali Podrimja je lakonski pjesnik. Njegov je stih kompaktne građe, a slike su direktne, kratke i lišene bilo kakve umjetne opširnosti. Svaka je riječ bitna. Ono što fascinira čitatelja jest njegova uvjerljiva sposobnost da ovaj eliptični stjenoviti krajolik, koji podsjeća na albanski narodni stih, ukrašava neobičnim metaforama, neočekivanim sintaktičkim strukturama i suptilnim rimama.^[2]

Reference