Kolë Jakova
- Dramaturg
- pjesnik
Kolë Jakova (15. decembar 1916 – 16. oktobar 2002)[1] bio je sudionik Narodnooslobodilačke borbe Albanije i albanski dramaturg, koji je uglavnom stvarao u razdoblju socijalističkog realizma.
Život i djelo
Rođen je u 1916. godine u Skadru, koji je tada pripadao Osmanskom Carstvu. U tom je gradu završio osnovnu i srednju školu, nastavljajući studij u franjevačkoj školi, a kasnije i u gimnaziji. Godine 1935. imenovan je učiteljem u Vau i Dejësu. Sudjelovao je u ratu za oslobađanje od fašizma. Nakon završetka rata radio je u Ministarstvu kulture i imenovan je ravnateljem Narodnog kazališta u Tirani i članom Albanskog udruženja književnika i umjetnika Albanije. Iste godine objavio je svoju prvu pjesmu u časopisu Cirko. Tijekom rata napisao je zbirke pjesama Zvuk triju junaka Skadra i Partizanski orao, i obje su kasnije uglazbljene. Nakon što mu je supruga umrla, u dobi od 88 godina odlučio je napustiti svoj dom i preseliti se u rehabilitacijski centar.
Pisao je uglavnom o oružanoj borbi u Drugom svjetskom ratu i o poslijeratnoj izgradnji. Jedna epizoda partizanske borbe opisana je u poemi Heroji Viga (alb. Herojt e Vigut, 1953). Drama Naša zemlja (alb. Toka jonë, 1954) odlikuje se uvjerljivošću i realistički prikazanim likovima u revoluciji, s posebno oživljenim likom jednostavne gorštakinje.[2] Šipkovi cvjetovi (alb. Lulet e shegës, 1957) govore o otporu novoj vlasti te prvim koracima u emancipaciji žene; Veliki potop (alb. Përm bytja e madhe, 1976) slika je brodoloma staroga svijeta što ga simbolički guta brana, a novi se javlja u selu u koje se ponovno vraćaju njegovi stanovnici.[3]
Reference
- ↑ „15 dhjetor 1916, Lindi Kol Jakova, shrimtar e dramaturg”. Qendra Mbarekombetare e Koleksionisteve Shqiptare. 15 decembar 2020. Arhivirano iz originala na datum 2021-04-13. Pristupljeno 24 april 2021.
- ↑ Këlmendi 1977, str. 545
- ↑ „Jakova, Kolë”. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. 2021. Pristupljeno 24 april 2021.
Literatura
- Këlmendi, Ahmet (1977). Povijest svjetske književnosti, knj. 2. "Albanska književnost". Zagreb: Mladost.
- p
- r
- u
- Formula e pagëzimit
- Pal Engjëlli
- Marin Barleti
- Gjon Gazulli
- Gjon Buzuku
- Meshari
- Lekë Matrënga
- Filip Shiroka
- Sami Frashëri
- Ndoc Nikaj
- Ndre Mjeda
- Andon Zako Çajupi
- Luigj Gurakuqi
- Leonardo de Martino
- Pashko Babi
- Aleks Stavri Drenova
- Petro Nini Luarasi
- Risto Siliqi
- Mihal Grameno
- Foqion Postoli
- Gjergj Fishta
- Theofan Stilian Noli
- Millosh Gjergj Nikolla
- Kristo Floqi
- Vinçens Prennushi
- Ndre Zadeja
- Ilo Mitkë Qafzezi
- Haki Stërmilli
- Lasgush Poradeci
- Faik Konica
- Et'hem Haxhiademi
- Shefki Hysa
- Zef Zorba
- Primo Shllaku
- Dhimitër Shuteriqi
- Shefqet Musaraj
- Sterjo Spasse
- Petraq Zoto
- Petro Marko
- Sejfulla Malëshova
- Fatmir Gjata
- Kolë Jakova
- Musine Kokalari
- Llazar Siliqi
- Jakov Xoxa
- Ismail Kadare
- Dritëro Agolli
- Dhimitër Xhuvani
- Ali Abdihoxha
- Esad Mekuli
- Fatos Arapi
- Ali Podrimja
- Kasëm Trebeshina
- Sinan Hasani
- Mirko Gashi
- Azem Shkreli
- Martin Camaj
- Adem Demaçi
- Anton Pashku
- Musa Ramadani
- Sabri Hamiti
- Eqrem Basha
- Teki Dervishi
- Rexhep Qosja
- Beqir Musliu
- Zejnullah Rrahmani
- Mehmet Kraja
- Ridvan Dibra
- Besnik Mustafaj
- Kolec Traboini
- Bashkim Shehu
- Beqe͏̈ Cufaj
- Luljeta Lleshanaku
- Leon Qafzezi
- Fatos Kongoli
- Ben Blushi
- Entela Kasi
- Ornela Vorpsi
- Jeton Neziraj
- Migjen Kelmendi
- Fatos Lubonja
- Sabit Rrustemi
- Gëzim Hajdari
- Arian Leka
- Flutura Açka
- Rudi Erebara
- Ledia Dushi
- Elvis Malaj
- Lindita Ahmeti
- Mimoza Ahmeti